Biblioteka KSC-a Vogošća preporučuje za ovu sedmicu
MOJA GENERACIJA, Avdo Humo
Knjiga govori o životu i djelu Avde Hume, njegovom jedinstvenom osjećaju za antifašizam i spremnosti da se žrtvuje za ideje svjetske revolucije.
Knjiga Avde Hume Moja generacija objavljena je u izdavačkoj kući Vrijeme Zenica, biblioteka “Bosanski portreti”, koja okuplja najdragocjenije što je ova zemlja imala i ima – ljude! Iako knjigu gotovo instinktivno možemo svrstati u domen memoara, zbog miješanja stilova i tematskih cjelina ona se žanrovski, zapravo, gnijezdi između autobiografije i memoara. U prvom, “autobiografskom” dijelu Humo pripovijeda o prošlosti svoje porodice, uspomenama iz djetinjstva, svakodnevnom životu te širem društvenom (političkom, ali i privatnom) okruženju u kojem je živio. U drugom dijelu ne “subjektivizira naraciju” i gotovo isključivo svjedoči o političkim odnosima i procesima u kojima je sudjelovao. Knjiga obuhvata razdoblje od Humine rane mladosti u Mostaru do jeseni 1943. godine.
Moja generacija bez ikakve sumnje spada u red najvećih dometa bosanskohercegovačke političke esejistike i memoaristike, ali i uspomenske književnosti općenito. Humo piše sa darom kojeg se ne bi postidio ni pisac velikog talenta, a sve je to sabrano i izraženo u maniru prave, rasne literature.
Bio je vrlo osebujna ličnost Titovog socijalističkog doba – intelektualac britkog uma, istaknuti revolucionar i komunista, hrabri partizanski ratnik, narodni heroj, visoki državni dužnosnik socijalističke Jugoslavije. Duhovni profil, široko obrazovanje, moralni stav i intelektualni integritet na kraju su ga neminovno gurnuli u opoziciju, ispostavilo se, rigidnom i nedemokratskom sistemu, za koji se tako zdušno borio.
Humo će sigurno biti zapamćen kao jedna od najvažnijih političkih ličnosti Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću, i to prije svega zbog ključne uloge koju je, zajedno s Rodoljubom Čolakovićem i Josipom Brozom Titom, imao u reafirmaciji bosanskohercegovačke državnosti na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a i Drugom zasjedanju AVNOJ-a. Nacionalnost bosanskih muslimana bilo je vjerovatno jedino pitanje o kojem se još od studentskih dana u Beogradu nije slagao s Veselinom Maslešom, jednim od najvažnijih jugoslavenskih komunističkih idelologa, čovjekom koga je inače u drugim stvarima s divljenjem slušao i oduševljavao se njegovim člancima.
Za Maslešu su bosanski muslimani bili samo “vjerska grupa”, a Humo je “nalazio argumente protiv Vesine teze”. Malo je poznato da se za vrijeme Informbiroa 1948. prvi (u početku i jedini) u najužem rukovodstvu Bosne i Hercegovine nedvosmisleno izjasnio protiv Staljinove rezolucije. Po uzoru na francuske i italijanske komunističke drugove, založio se za demokratizaciju socijalističkog društva uvođenjem višepartijskog sistema. Pred sam kraj života vrlo pomno istraživao je historiju nastanka građanstva u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na problemu nastanka muslimanskog građanstva i pitanjem nacionalne afirmacije bosanskih muslimana. Smrt ga je pretekla u namjeri da izloži cjelinu tih izučavanja i promišljanja.
Koliko je knjiga smetala neprijateljima Bosne i Hercegovine čak i u doba Jugoslavije, najbolje pokazuje primjer Dragoslava Draže Markovića, jednog od čelnika državnog rukovodstva Srbije tokom druge polovine 20. stoljeća, koji u svojoj memoarskoj knjizi Život i politika navodi da mu je Branko Mikulić, tadašnji visoki komunistički partijski dužnosnik iz Bosne i Hercegovine, zaprijetio da će, ako se neko u Beogradu usudi objaviti knjigu Avde Hume Moja generacija, oni u Sarajevu odmah “objaviti Koču Popovića”
Objavljivanjem knjige Moja generacija baca se sasvim novo svjetlo na prošlost Bosne i Hercegovine. Taj istaknuti partizan i državnik danas je gotovo zaboravljen. Knjiga Moja generacija je knjiga koja neće dozvoliti da se zaboravi život i djelo Avde Hume.